Učiti valonski

Bondjoû! Dobrodošli u Bondjoû!

Dobro došli u ovaj poboljšani vodič za razgovor. Poduzeli smo praktičan pristup kako bismo vam pomogli da brzo naučite osnove jezika. Predlažemo da počnete tako što ćete zapamtiti praktične riječi i izraze koje ćete moći koristiti svaki dan kod kuće, a koji će vam dobro doći ako se želite integrirati u Valoniji, . Vježbanje glasnog izgovaranja vokabulara - brojeva, na primjer - dobra je vježba koja se može raditi u bilo koje doba dana. To će vam pomoći da se naviknete na zvuk jezika.

Valonski: povijesni jezik humora i narodne mudrosti

1. Povijest i porijeklo Valonije

Valonski je romanski jezik koji se uglavnom govori u Valoniji, francuskom govornom području južne Belgije. Latinskog je porijekla, a potječe iz galoromanskog, kao i francuskog. Tijekom stoljeća valonski je prošao različite utjecaje, uključujući one germanskih i keltskih jezika, kao i lokalnih dijalekata. Na valonski jezik snažno je utjecala povijest Belgije, čija je kultura ukusna mješavina tradicije i stranih utjecaja. Dakle, jeste li spremni krenuti na lingvističko i duhovito putovanje kroz zamršenost valonskog jezika?

2. Trenutno stanje i karakteristike Valonije

Valonski jezik karakterizira velika dijalektalna raznolikost, s regionalnim varijacijama koje su ponekad prilično izražene.
Te su varijacije grupirane oko četiri glavna područja: zapadna Valonija (Carolorégien), središnja Valonija (Namurois), istočna Valonija (Liège) i južna Valonija (prov. de Luxembourg).
Stoga se nemojte iznenaditi ako čujete da se govornici valonskog izražavaju drugačije od grada do grada - to je jednostavno šarm valonskog na djelu! !

Valonski se također ističe svojim osebujnim izgovorom i specifičnim rječnikom, što ga čini jezikom za sebe. Poznat je po svom pjesmuljkom naglasku i sintaksi, koja se povremeno može činiti čudnom govornici francuskog jezika. Bez obzira na to, valonski jezik zadržao je mnoge aspekte latinskog, što ga čini poznatim jezikom za ljubitelje romanskih jezika. Stoga bez panike, nikad nije kasno početi učiti valonski i njegove suptilnosti!

3. Valonac i humor: nerazdvojni dvojac

Valonski se često povezuje s humorom i druželjubivošću. Doista, valonski je jezik iznjedrio brojne autore, komičare i humoriste koji su iskoristili njegovu neobičnu, slikovitu stranu. Od predstava u kafiću i kazalištu do samostalnih predstava, tekstopisaca i pjesnika, valonski je jezik oduvijek bio plodno tlo za izražavanje humora i ismijavanja.

Valonski jezik također se koristi u mnogim popularnim izrazima i poslovicama, koje odražavaju mudrost i humor naroda Valonije. Dakle, ako želite u potpunosti razumjeti i cijeniti valonski humor, vrijeme je da uronite u ovaj višestruki jezik. Uostalom, kako kaže valonska poslovica: "Creûre, c'èst dèdjà k'mincî" (vjerovati znači već početi). A, kao dokaz finoće ovog jezika, možete naići i na ovu varijantu: "Cwèrî, c'èst dèdjà k'mincî" (tražiti znači već početi).

Zašto danas govoriti valonski?

Valonski nije muzejski jezik: njegovi se govore od Liègea do SAD-a!

Valonski se uglavnom govori u Luksemburgu (isključujući pokrajine Gaume i Arlon), Namuru, Liègeu, Brabant Wallonu i Charleroiu. kao i u istočnom Hainautu. Dijalekt se također govori u Francuskoj, posebno u Ardenima.

I, iako se može činiti iznenađujućim, langue d'oïl se također govori u Green Bayu i Wisconsinu, u Sjedinjenim Državama. I to od 19. stoljeća!

Kako mogu ispravno izgovoriti?

S jedinstvenim valonskim, zajedničkim sustavom pisma između gore navedenih jezika, sve valonske riječi pišu se na isti način. Njihov se izgovor razlikuje od regije do regije. Međutim, ovaj pravopisni sustav nije taj ovdje smo odabrali jer ne odražava stvarnu praksu govornika valonskog, koji su često zbunjeni preinakom.

Ortografski sustav koji se ovdje koristi je Fellerov sustav.
Temelji se na fonetskim i analognim značajkama koje omogućuju čitanje i pisanje bez potrebe za dugotrajnom grafičkom obukom.

Važne značajke uključuju korištenje cirkumfleksnog naglaska za označavanje produljivanja glasova, korištenje "minute" (') za označavanje izgovora slova na kraju riječi (npr. li nut' - noć, ili li pjesma ' - krv), i uklanjanje svih udvostručenja suglasnika koji se ne izgovaraju (npr. dvostruko n zadržava se za označavanje nazalizacije - ( annêye, saminne ).

Mora se paziti da se produžuju glasovi s cirkumfleksnim naglaskom, a ne s ostalima, kako bi se izbjegla zabuna u značenju (vidi objašnjenje u Valonskoj abecedi, s primjerom messe / mêsse).

Također treba paziti da ne izgovarate slova koja su prisutna iz gramatičkih razloga (-s za množinu, na primjer), i samo ona označena minutom.

Konačno, morate biti oprezni s ponavljanjem suglasnika koji mijenjaju izgovor.

Konačno, h se sustavno izdiše, a to je glavna značajka koja pomaže u osiguravanju ispravnog izgovora. Na primjer: ouh (vrata), pèhon (riba). Ako se ne izgovara, ne piše se (npr.: l'eûre - sat).

Valonska abeceda

Langue d'oïl koristi istu abecedu kao i francuski jezik.

Štoviše, slova se izgovaraju isto, osim "w" i "y". Prvi se zove wé umjesto "dvostruko V". A drugo se zove yod. Osim toga, valonska abeceda ima još jednu osobitost: okrugla glava se koristi samo iznad slova "a" (å). Na primjer: Årdene.

Osim toga, cirkumfleksni naglasak iznad samoglasnika predstavlja duljinu izgovora riječi; ujedno omogućuje razlikovanje dvaju homonima. Primjeri: messe (misa) i mêsse (majstor).

Imajte na umu da x ne postoji i uvijek se zamjenjuje s -ks- ili -gz-. To je ono što ga razlikuje od preinačenog, koji ga koristi za označavanje izgovora otvorenog h, na primjer (i uvodi poteškoće za čitatelja u njegovu pravopisu).